Problem:

Vec 3 god imam katastrofalne probleme sa besikom (cesto mokrenje,nekada i krv u mokrace,nelagodnosti....)prva dijagnoza je bila jaka upala i eserihija koli,bakteriju sam umirila posle 6 meseci, druga dijagnoza je puno peska u besici i bubrezima, medjutim zadnja dva pregleda kod razlicitih doktora su pokazala da mi je besika slaba, spustana i da vuce jedan bubreg,otuda i svi ti problemi, preporucili su mi pojas,topljenje ali i uz jako postovanje tih pravila ja i dalje imam iste probleme,i to sve ucestalije,cinimi se uvek me to prati,jedna doktorka mi je pomenula operaciju i podizanje besike.interesuje me vase misljenje o svemu tome i sta nosi ta operacija,sve u vezi sa tim.unapred zahvalna

 

Odgovor:

Postovana,

Simptomi koje Vi navodite ukazuju na to da se najverovatnije radi o prolapsu mokracne besike tzv. cistokeli.
To je stanje koje se ispoljava kada zid izmedju mokracne besike i vagine oslabi i na taj nacin omogucava besiki da se spusti u vaginu. Vagina se takodje izvrne i u tom izvrnutom delu se nalazi dno mokracne besike. Kako je sada sluzokoza vagine u direktnom kontaktu sa spoljasnjom sredinom, a time izlozena i infekciji, takve bolesnice cesto pate od tzv. kolpitisa (zapaljenja vagine) pracenog pojacanim belim pranjem. Pored toga, zbog poremecene statike mokracne besike i njenog nedovoljnog praznjenja, ceste su i smetnje u vezi sa mokrenjem. Ove smetnje su posebno izrazene ako cistokelu prati i labavljenje sfinktera (misica) mokracne cevi kao posledica istovremenog razvlacenja uretre (mokracne cevi) i spustanja njenog donjeg zida. Ovo stanje se naziva uretrokela. Ukoliko pate od problema sa mokrenjem, bolesnice sa cistokelom najcesce osecaju cestu potrebu za mokrenjem ili, pak, nisu u stanju da voljno regulisu funkciju sfinktera pa postaju inkontinentne, odnosno ne mogu da zadrze spontano oticanje mokrace. To je narocito izrazeno pri stajanju, naporu, smejanju ili kaslju. Osobe se tada zale i na osecaj vucenja u donjem delu stomaka, kao i na osecaj ispadanja organa male karlice.

Iako se prolaps najcesce javlja kod zena koje su radjale (narocito ako su u pitanju dugi, komplikovani porodjaji), moze se naci i kod onih koje nisu radjale i to zbog nekih urodjenih deformacija ili zbog slabe muskulature poda male karlice. Prolaps takodje moze da bude udruzen i sa menopauzom, jer u tom periodu dolazi do smanjenog lucenja hormona estrogena, koji inace pomaze da misici karlicnog dna odrzavaju organe u maloj karlici. Sa padom estrogena u menopauzi, slabi i misicna potpora karlicnog dna i misica vagine. Isto tako i napinjanje koje nastaje pri teskom fizickom radu, podizanje tereta, kasalj, zatvor i slicni napori, mogu da dovedu do cistokele.

Sto se terapije tice i zdravstveni i higijenski razlozi zahtevaju korekciju cistokele. Blagovremeno sprovedeno lecenje ima i preventivan znacaj u sprecavanju daljeg napredovanja prolapsa i nastanka komplikacija.
Terapija moze biti neoperativna i operativna, a sprovodi se u zavisnosti od toga koliko su prisutne subjektivne tegobe, kao i od toga da li je zena radjala i zeli li i dalje da radja.
Kod lakseg stepena cistokele, a i ako su to mladje zene, ne treba zuriti sa operativnim lecenjem koje moze predstavljati smetnju daljim porodjajima.
Neoperativno lecenje podrazumeva ojacavanje muskulature dna male karlice izvodjenjem tzv. Kegelovih vezbi, dok se kod starijih zena moze razmotriti i primena estrogena u cilju poboljsanja tonusa i prokrvljenosti muskulature male karlice.
Operativno lecenje je relativno lako i bezopasno po bolesnicu, a izvodi se u cilju podizanja mokracne besike i restitucije spustene vaginalne sluzokoze. Operaciju moze izvesti ginekolog ili urolog. Vazno je samo naglasiti da posle operacije treba da izbegavate dizanje teskih stvari, naprezanje i dugo stajanje 3 meseca nakon operacije.

S obzirom da ste naveli da imate jako velike tegobe i da Vam je doktorka vec preporucila operaciju, misljenja sam da treba na to da pristanete (naravno u zavisnosti od toga koliko imate godina i zelite li i dalje da radjate ili ne), jer ce Vam to u svakom slucaju u mnogome poboljsati kvalitet zivota.

Pozdrav,

Dr Dragana Jovicevic





Ostali tekstovi:


PRATITE NAS

Facebook Twitter Google Bookmarks RSS Feed 

E-MAIL NOVOSTI

pitajte_lekara


Programirao: web-Centar