Stručnjaci preporučuju pet načina da smanjite rizik od preloma, a glavni su da svakako izbegavate alkohol, cigarete, namirnice siromašne kalcijumom.
U periodu postmenopauze, zbog gubitka kostne čvrstine, posebno su karakteristični prelomi ili naprsnuća kičmenih pršljenova i kuka. Lekari upozoravaju da će jedna od pet žena koje su doživele prelom kičmenog pršljena tokom naredne godine imati novi prelom (kaskada preloma, „domino efekat“).
- Ovi prelomi mogu biti praćeni pojavom oštrog bola u leđima pri podizanju nekih stvari ili tereta, ne previše teškog, osećajem nelagode, pa čak i bola u leđima nakon jutarnjeg buđenja - kaže profesor dr Aleksandar Dimić, reumatolog-internista, predsednik srpskog Društva za borbu protiv osteoporoze. - Kao prateća pojava, dolazi do smanjivanja telesne visine za tri centimetra godišnje, kao i do deformiteta kičmenog stuba (povijenost napred, pogrbljenost leđa, kifoza).
Pored faktora rizika na koje ne možemo uticati (godine starosti, pol, prisustvo preloma u porodici, prethodni prelomi, rana menopauza i sl.), postoje i oni na koje možemo uticati, s ozbirom na to da nastaju kao posledica nezdravog načina života:
1. Alkohol - unošenje više od dve jedinice alkohola dnevno (500 ml piva, 160 ml vina ili 50 ml žestokog pića) povećava rizik za nastanak preloma.
2. Pušenje - analiza na 60.000 ljudi pokazala je da pušenje povećava rizik za prelom kuka i do 1,5 puta.
3. Smanjen indeks telesne mase (BMI), koji je pokazatelj uhranjenosti, može biti faktor rizika za prelom. BMI između 20 i 25 je idealan, a osobe sa ispod 19 imaju povećan rizik od preloma.
4. Ishrana siromašna kalcijumom i vitaminom D. Potreban dnevni unos kalcijuma je 1.000 do 1.200 mg, a vitamina D 800-1.000 internacionalnih jedinica.
5. Nedovoljna fizička aktivnost za 50 odsto povećava rizik od nastanka preloma kuka. Brzo hodanje, trčanje, dizanje tereta, skakanje ili igranje, dovode do opterećivanja skeleta i povećanja kostne mase.
Autor: A. Šerer
| Ostali tekstovi: |
|---|
|