Komplikacije mogu nastati zbog povišenog nivoa šećera u krvi, ali i zato što ovi dijabetičari često imaju oštećenja krvnih sudova ili perifernih nerava
Čak i najmanja, naizgled bezazlena operacija uraslog nokta ili čukljeva rizičnija je kod pacijenata koji boluju od dijabetesa nego kod onih koji nemaju tegoba sa povišenim šećerom.
Komplikacije u toku ili posle operacije kod dijabetičara mogu da nastanu pre svega zbog povišenog nivoa šećera u krvi, ali i zato što ovi bolesnici često imaju oštećenja krvnih sudova ili perifernih nerava.
Dr Zoran Anđelković, endokrinolog, o bolesti štitaste žlezde, dijagnostici i lečenju: Oboljenje u ranoj fazi ne odaje nikakve simptome, pa se poremećaj uglavnom otkriva slučajno.
Bolesti štitaste žlezde u velikom broju slučajeva otkrivaju se slučajno. Ovo oboljenje, u ranoj fazi ne odaje nikakve simptome, pa poremećaj u njenom radu žene otkriju obično nakon ultrazvučnog pregleda dojki. Da imaju tegobe sa štitnom žlezdom, muškarci većinom saznaju posle posete kardiologu zbog ubrzanog rada srca.
Gestacijski dijabetes predstavlja pojavu šećerne bolesti tokom trudnoće, najčešće dijagnostifikovane nakon 24 gestacijske nedelje. Ovo je redak, ili čak jedini oblij šećerne bolesti koji je reverzibilna, odnosno nestaje najčešće neposredno, do 6 nedelja nakon porođaja. U literaturi se opisuje da svaka 20 trudnica tokom trudnoće ima gestacijski dijabetes.
Prema najnovijim preporukama, ukoliko se na samom početku trudnoće, u prvim laboratorijskim nalazima izmeri glikemija veća od 4,4 mmol/l, neophodno je intenzivno praćenje glikemije tokom trudnoće.
Godinama šećerna bolest prolazi blago i neopaženo, pa na svakog obolelog imamo jednu osobu koja ne zna da ima dijabetes
U Srbiji godišnje od šećerne bolesti umre oko 3.000 osoba, a broj obolelih se procenjuje na više od 600.000. Dijabetes je, posle oboljenja srca, tumora, povreda i trovanja – četvrti uzrok smrti. Dijabetes tip 2, kao češći oblik šećerne bolesti, prisutan je kod 90 odsto obolelih, a javlja se obično posle tridesete godine života i to češće kod gojaznih ljudi. U Srbiji oko 2.000 dece do 14 godina ima dijabetes tip 1, kao jedno od najčešćih hroničnih bolesti u detinjstvu, a u poslednje četiri godine, od kada postoji Registar za dijabetes, uočen je porast obolevanja kod dece za pet odsto. Čak 10 odsto zdravstvenog budžeta se izdvaja za lečenje dijabetesa, ali tu su i indirektni troškovi: često izostajanje s posla, invalidnost…
Dijabetes može da smanji protektivno dejstvo takozvanog „dobrog“ holesterola, odnosno holesterola visoke gustine (HDL), ali kada oboleli od šećerne bolesti uzimaju lek niacin - koji utiče na porast nivoa HDL-a, to zaštitno dejstvo može ponovo da se uspostavi, poručuje tim švajcarskih stručnjaka. Holesterol HDL smanjuje rizik od srčanih oboljenja time što čisti lipoproteine niske gustine (LDL), odnosno takozvani „loš holesterol“ iz arterija i usmerava ga u jetru, preko koje se izbacuje iz organizma. Nekoliko skorašnjih studija, takođe je sugerisalo da HDL šiti arterije podstičući obnovu i zaceljivanje njihovih ćelija.
je širom sveta veoma rasprostranjena bolest i poslednjih nekoliko godina preti da zauzme epidemijske razmere širom sveta. Smatra se da će do 2010 godine u svetu oboleti oko 230 miliona ljudi od ove bolesti, dok se u našoj zemlji pretpostavlja da će oboleti oko 500 000 ljudi, te smatram da joj treba posvetiti veliku pažnju u cilju smanjenja ovog broja obolelih.
Diabetes mellitus je skup nekoliko simptoma, čiju osnovu karakteriše dugotrajno povećanje vrednosti šećera u krvi, koje prate poremećaji metabolizma ugljenih hidrata, masti, belančevina,vode i elektrolita. Osnov za ove promene je nedostatak lučenja insulina iz pankreasa ili dovoljno lučenje insulina, kada on nema efekta na ćelije u organizmu, ili kombinacija ova dva procesa.
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik šećerne bolesti i javlja se u preko 90% slučajeva i to najčešće kod osoba preko 35 godina. Važana uloga u razvitku dijabetesa tipa II je prekomjerna tjelesna težina, genetska predispozicija i nedostatak fizičke aktivnsoti.
Ovaj dijabetes obilježava djelomičan ili potpun izostanak proizvodnje inzulina u tijelu. Ako bolujete od dijabetesa tipa 2 (stari naziv: o inzulinu neovisan dijabetes), znači da vaša gušterača izlučuje inzulin, ali u manjim količinama nego što je potrebno ili inzulin koji proizvedete ne funkcionira pravilno (neosjetljivost mišića na inzulin). Posljedica je povišena razina šećera u krvi.
Šećerna bolest je hronično oboljenje u kome je sadržaj glukoze u krvi stalno povišen. Simptomi koje oseća bolesnik sa visokim sadržajem glukoze u krvi su: izrazita žeđ, često i obilno mokrenje (naročito noću), zamagljen vid, gubitak težine i opšti zamor. To su znaci koji upozoravaju da šećerna bolest nije pod kontrolom. Ukoliko se ne interveniše, veoma lako mogu nastupiti teža ili čak po život opasna stanja. Neke osobe sa dijabetesom nikada ne osete navedene simptome. I pored toga veoma je važno da se šećerna bolest stalno kontroliše.
Pojedine komplikacije šećerne bolesti mogu se pojaviti tek nakon više godina bolovanja.
Zove se Juvenilni diabetes ili diabetes ovisan o inzulinu. Radi se o autoimunoj bolest, gdje propadaju beta Langerhanosove stanice koje proizvode inzulin. Obično počinje burno. Javlja se uglavnom do 30 godine života i predstavlja 7 – 10 % ukupnih slučajeva dijabetsa. Terapija je inzulinska.
Uzrok nastanka Diabetesa tipa 1
Dijabetes ovisan o inzulinu nastaje kada prirodni obrambeni sustav, koji štiti tijelo od virusa i bakterija, počne uništavati gušteraču, koja luči inzulin. Nitko zasigurno ne zna zbog čega se to počinje događati. Znamo da su neki članovi obitelji skloniji dobivanju dijabetesa od drugih.
Šećerna bolest je hronično oboljenje koje se ispoljava povišenim nivoom šećera u krvi ali obuhvata veliki broj važnih poremećaja korišćenja hranljivih materija (tj. metabolizma) u organizmu.
Insulin, hormon koji luči gušterača, je vrlo važan za nastanak šećerne bolesti jer su njegov nedostatak ili smanjeno delovanje u osnovi ovog oboljenja. Porast nivoa šećera u krvi našte, pre doručka, izmeren u dva različita dana, preko 7 mmol/l je dovoljan za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti a u nedovoljno jasnim situacijama se radi test opterećenja šećerom.