Bolesti disajnih organa

Opširnije...Bronhoskopija je direktno posmatranje dušnika i bronhija, koje se obavlja tankim i fleksibilnim instrumentom - bronhoskopom. Dozvoljava neposredno sagledavanje i intervencije u unutrašnjosti traheobronhnog stabla. U toku bronhoskopije moguće je uzeti ispirak, bris i biopsije sluznice bronha i vidljive patološke lezije.

Zatim, uraditi iglenu biopsiju kroz zid bronha okolnih žlezda ili plućnog parenhima, uzeti nekontaminiran sekret iz donjih disajnih puteva, ispirak iz bronha i alveola (bronhoalveolna lavaža).

Opširnije...Hronični bronhitis predstavlja hronično oboljenje donjih delova respiratornog trakta (dušnika i bronha).

Dijagnoza hroničnog bronhitisa postavlja se ukoliko kašalj traje najmanje 3 meseca tokom 2 uzastopne godine. Ovo oboljenje predstavlja nespecifičnu inflamaciju bronhija sa fazama akutizacije. U eri industrijalizacije, štetnih životnih navika (pre svega pušenja), zagađene životne sredine predstavljaju faktore rizika za nastanak hroničnog bronhitisa. Najčešće obolevaju muškarci, starije osobe, pušači.

Opširnije...Akutni bronhitis predstavlja akutnu upalu dušnika i velikih bronha. Najčešće je virusnog porekla i često se javlja nakon upale gornjih disajnih puteva (nosa, ždrela i grkljana, sinusa, krajnika).

Najčešći virusni uzročnici su Adenovirusi, Virus influence, Rinovirusi. Znatno češće se javlja tokom jeseni i zimi, obično traje 7-10 dana, mada može trajati i do mesec dana.

Opširnije...Pneumotraks podrazumeva ulazak vazduha u pleuralni prostor, što se najčešće događa posle bronhopleuralne fistule.

Postoji zatvoreni i otvoreni pneumotoraks, koji se razlikuju prema prisutnosti pritiska. Klinička slika pneumotroaksa je različita i ide od vrlo teške sa probadima i bolovima sa bolesne strane, dispnoje i nadražajima na kašalj, do potpune asimptomatičnosti.

Spontani pneumotoraks se najčešće za par nedelja resorbuje, a subjektivne tegobe se izgube za par dana.

Opširnije...Možda niste znali da bolest koju nazivamo običnom prehladom, u stvari predstavlja skup slabijih oboljenja. Karakteritike prehlade su da zahvata grlo i nos. Naravno, kao što ste i sami osetili dogodi se da se mogu inficirati i larings i pluća, pa često oboleli od prehlade dobiju laringitis ili akutni bronhitits. Vremenom, prehlade nam donose imunitet tj. otpornost na neke viruse. Najčešće su prehlade u periodu posle rođenja, da bi kasnije polazak dece u školu izazvao pad imuniteta na viruse u novoj sredini. Vremenom, ljudski organizam jača imunitet i  pa su prehlade ređe.

Opširnije...Legionarska bolest je atipična upala pluća, uzrokovana bakterijom. Liječi se antibioticima, azitromicinom, kinolonima ili rifampicinom.

Uzročnik bolesti su Legionele su štapićaste bakterije koje mogu preživjeti u vodi duže od godinu dana koristeći se simbiozom s plavkastozelenim algama. Bakterija prozvana Legionella pneumophila izolirana je 1976. godine, nakon što se u Philadelphiji na Zboru američkih legionara pojavila akutna respiratorna bolest.

Opširnije...Sarkoidoza je sistemska bolest čiji je uzrok nepoznat,

a manifestuje se pojavom karakterističnih promena (sarkoidozni granulomi) u limfnim žlezdama, na plućima, oku, jetri, srcu, koži. Najčešće se javlja kod mlađih odraslih osoba i može imati nagao i postepen početak. Najčešći je akutni početak, sa bolovima, oticanjem i crvenilom zglobova, uz pojavu bolnih čvorića po koži, najčešće na potkolenicama (nodozni eritem) što navodi bolesnike da se jave lekaru. Kada se kod tih pacijenata načini rendgenski snimak pluća, često se vide uvećane limfne žlezde u sredogruđu, što zajedno sa navedenim tegobama pobuđuje sumnju da se radi o sarkoidozi. 

Opširnije...Alergijske bolesti predstavljaju bolesti novog doba i u neprestanom su porastu, a kako simptomi mogu biti vrlo različiti, s obzirom na to da se alergija može javiti na bilo kojem organu, sve se više liječnika različitih struka utiče alergiji kao mogućem uzroku pacijentovih nejasnih smetnji, i pribjegava dijagnostici alergijskih bolesti. S druge pak strane, pacijenti mnoge svoje smetnje olako pripisuju mogućoj alergiji, tako da i sami traže ispitivanja kojima bi se alergija potvrdila ili isključila. Shodno velikom interesu za dijagnosticiranjem alergijskih bolesti, razvijene su brojne metode za utvrđivanje alergija, od kojih su mnoge znanstveno neutemeljene

 

Opširnije...Nespecifični bronhoprovokacijski test

se koristi za dokazivanje hiperreaktibilnosti bronhijalnog stabla koje predstavlja bitan simptom astme. Izvodi se tako što se udisanjem različitih supstancikao što su histamin,acetil-holin, meta-holin, karbahol, hladan vazduh ili izlaganje fizičkom naporu izaziva tj. provocira napad bronhospazama koji se manifestuje otežanim disanjem uz zviždanje u grudima i kašljem. Često se javljaju i simptomi od strane gornjih respiratornih organa, a u vidu promuklosti pa čak i potpunog gubitka glasa.

Opširnije...Kao što je poznato, uzročnici respiratornih bolesti šire se prvenstveno kapljičnim putem, tj. vazduhom. Ulazna vrata ili njihovo mesto ulaska u organizam jesu disajni sistem, tačnije usta i nos. U hladnijim danima veća je verovatnost dužeg boravka ljudi u zatvorenim prostorijama, koje se zbog hladnoće i loših vremenskih uslova manje provetravaju. Osim toga, na njihovo naglo širenje znatno utiču velika okupljanja ljudi koja se događaju u javnom prevozu, na radnom mestu, u školi, vrtićima, bioskopima i slično. Zbog velikog broja uzročnika, a istih ili sličnih kliničkih simptoma i kratkotrajne otpornosti posle preležane bolesti, moguće je od njih oboleti i više puta godišnje.

PRATITE NAS

Facebook Twitter Google Bookmarks RSS Feed 

E-MAIL NOVOSTI

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

SAZNAJTE VIŠE - BOLESTI DISAJNIH ORGANA

POSLEDNJI KOMENTARI


Programirao: web-Centar