U lečenju pojedinih alergijskih oboljenja, posebno astme, upotrebljava se veliki broj lekova i metoda lečenja.
Prva preporuka osobama koje znaju da su alergične, kao i na šta su alergične - je izbegavanje alergena. Moguće je davanjem male doze alergena izazvati stvaranje veće količine antitela. Ovaj metod je teško primeniti kod svih pacijenata, a takođe zahteva duži vremenski period postepenog ubrizgavanja alergena, koja bi mogla da traje mesecima pa čak i godinama (proces desenzibilizacije).
Kada je farmakološko lečenje u pitanju, koriste se sledeći preparati;
Antihistaminska sredstva (dimidril, fenergan, sinopen i mnoga nova sredstva) se koriste kod lečenja urtikarije, polenske kijavice, medikamentoznih reakcija i kožnih promena. Kada je u pitanju astma nemaju mnogo efekta. Povoljni efekti se postižu posle 2-3 dana uzimanja terapije.
Kortiksoteroidi se primenjuju u alergijskim reakcijama kod kojih treba postići brz efekat: anafilaktičan šok i u slučajevima kada su druga sredstva ostala bez efekta. Koriste se kratkotrajno, jer u suprotnom mogu imati neželjene posledice.
Antibiotici kod alergija nemaju efekta, osim u slučajevima komplikacija.
Klimatska lečenja u primorskim ili planinskim klimatskim uslovima mogu biti od velikog efekta kod upornih i dugotrajnih alergijskih manifestacija.
Nije moguće očekivati da jedan lek bude od koristi kod svih oblika alergija, pre svega zbog mnogostrukosti i kompleksnosti pojava i manifestovanja alergija.
| Ostali tekstovi: |
|---|
|